Šefica demokracije europske zemlje strahuje od "Brexit momenta" s EU-om

Nešto više od tri mjeseca prije nego što Island bude glasao o tome treba li nastaviti pristupne pregovore s EU-om, razvoj događaja pomno prate Washington, Moskva i Bruxelles.

Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir optužila je pojedince i skupine iz zemlje i inozemstva za „širenje straha”, rekavši da je Island izložen dezinformacijama i retorici preuzetoj „iz priručnika Nigela Faragea i stranke Reform”.

"To je opasan put"

Kazala je da postoji opasnost da referendum postane meta Rusije i „aktera koji nastoje negativno utjecati na našu javnu raspravu”. Strano miješanje i širenje dezinformacija mogli bi utjecati na ishod glasanja, upozorila je ministrica.

„Bojim se da ćemo doživjeti trenutak Brexita”, rekla je za Guardian. „To bi, iz moje perspektive, bio prilično opasan put jer… zagovornici Brexita iznosili su svakakve laži.” Kao primjer navela je osporavane brojke koje je kampanja za izlazak koristila o tome koliko novca Ujedinjeno Kraljevstvo šalje EU-u.

Þorgerður je rekla da bi Brexit „trebao biti primjer kako ne voditi kampanju”, a ne nešto što bi trebalo oponašati. „Ništa od onoga što su obećavali zapravo nije ostvareno”, rekla je.

Islandska koalicijska vlada – sastavljena od lijevo orijentiranog Socijaldemokratskog saveza i Narodne stranke te centrističke, proeuropske Liberalne reformske stranke Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir – iznenadila je mnoge kada je u ožujku objavila da će referendum o EU-u biti održan 29. kolovoza, iako je ranije govorila da će se održati najkasnije do 2027.

Na tu odluku djelomično su utjecale prijetnje SAD-a, dugogodišnjeg bliskog islandskog saveznika, da će silom preuzeti Grenland, najbližeg islandskog susjeda.

Þorgerður je rekla: „Iz moje perspektive, međunarodni poredak koji je desetljećima jamčio našu sigurnost i prosperitet nalazi se pod ozbiljnim pritiskom. Svijet se toliko promijenio da je Grenland svakako utjecao na našu odluku.”

Stari savezi sada se preispituju, rekla je, a trgovina se koristi kao „političko oružje”. „Ne ponašate se prema prijatelju i savezniku poput Grenlanda i Danske onako kako je SAD postupio početkom ove godine.”

Ipak, naglasila je da odnosi Islanda i SAD-a ostaju snažni te da zemlja istodobno širi svoja savezništva. „Članstvo Islanda u EU-u nije u suprotnosti s dobrim odnosima sa SAD-om. Jedno ne isključuje drugo.”

Na referendumu u kolovozu Islanđani neće glasati o tome žele li ući u EU, nego o tome žele li da njihova vlada ponovno pokrene pristupne pregovore s Unijom. Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009., a Vijeće EU-a sljedeće je godine pristalo otvoriti pristupne pregovore. No islandska vlada povukla se iz procesa 2013.

Ako Islanđani glasaju za nastavak pregovora, oni će biti ponovno pokrenuti, a ako se postigne sporazum, vlada će raspisati drugi referendum o tome treba li ga prihvatiti.

Ankete pokazuju tijesnu utrku. Prema nedavnom istraživanju provedenom za islandsko ministarstvo vanjskih poslova, 42 posto Islanđana podržava ponovno otvaranje pristupnih pregovora, dok ih je 39 posto protiv.